|
ZAŠTO JE REDOVNA FIZIČKA AKTIVNOST NEOPHODNA?
Fizička
neaktivnost, zajedno sa drugim glavnim faktorima rizika značajno
doprinosi masovnosti hroničnih bolesti. Redovna fizička
aktivnost smanjuje rizik za nastanak bolesti srca, šloga,
malignih tumora dojke i debelog creva. Fizička aktivnost
poboljšava metabolizam šećera u krvi, smanjuje količinu masti u
organizmu i snižava krvni pritisak, a ovo su glavni načini
kojima smanjuje rizik kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Fizička
aktivnost smanjuje rizik nastanka tumora debelog creva,
smanjujući vreme zadržavanja hrane u crevima i povećavajući nivo
antioksidanasa. Fizička aktivnost smanjuje rizik malignih tumora
dojke, što može biti rezultat njenog dejstva na metabolizam
hormona. Bavljenje fizičkom aktivnošću poboljšava zdravlje
mišićno-skeletnog sistema, kontroliše telesnu težinu i smanjuje
simptome depresije. Mogući korisni efekti na mišićno-skeletni
sistem su smanjenje bolova u leđima, prevencija osteoporoze i
padova, kao i gojaznosti. Fizička aktivnost redukuje psihološke
posledice sedenternog načina života kao što su stres, napetost,
depresija, usamljenost.
Fizička
aktivnost ima i ekonomske koristi, posebno u smanjenju
medicinskih troškova, povećanje produktivnosti i zdravije
psihičko i socijalno okruženje.
ZABLUDE O FIZIČKOJ AKTIVNOSTI:
Fizička aktivnost je skupa, zahteva opremu, posebnu garderobu i
plaćanje članarine
NE!
Fizička aktivnost može se sprovoditi skoro bilo gde i ne zahteva
posebnu opremu. Šetnja je najviše praktikovana i najčešće
savetovana fizička aktivnost, a u potpunosti besplatna. Većina
urbanih sredina ima parkove i pešačke zone idealne za šetnju,
trčanje i igru. Nije neophodno ići u teretanu, na bazen ili
druge specijalne sportove da bi bili fizički aktivni.
Fizička aktivnost oduzima mnogo vremena
NE!
Dovoljno je
30 minuta umerene fizičke aktivnosti dnevno da bi smo unapredili
i očuvali naše zdravlje. Ne moramo odvajati posebno vreme,
fizičku aktivnost možemo uključiti u naše svakodnevne
aktivnosti: na poslu, školi, u kući.
Nema potrebe trošiti vreme i novac učeći decu fizičkoj
aktivnosti, deca su i po prirodi dovoljno aktivna
NE!
Nedavna istraživanja pokazala su da su deca širom sveta sve
manje fizički aktivna i da slobodno vreme radije provode ispred
televizora ili kompjutera. Procenjuje se da u mnogim zemljama,
podjednako u razvijenim i zemljama u razvoju, više od dve
trećine mladih nije dovoljno aktivno. Nedovoljna fizička
aktivnost kod dece može imati zdravstvene posledice u kasnijem
životnom dobu.
Fizička aktivnost je za mlađe ljude, u mojim godinama ne treba
da se opterećujem time
NE!
Za fizičku
aktivnost nikada nije kasno, i njena redovna primena može
unaprediti kvalitet života u svakom životnom dobu. Aktivan stil
života starijim ljudima obezbeđuje održavanje socijalnih veza i
pomaže razvoju samopouzdanja i samopoštovanja - osobina koje su
osnova psihičkog blagostanja. Poboljšana fleksibilnost,
ravnoteža i tonus mišića pomažu u prevenciji padova, glavnih
uzroka nesposobnosti kod starijih ljudi. U zemljama širom sveta
između 60% i 85% odraslih nije dovoljno aktivno u meri u kojoj
bi unapredili svoje zdravlje.
Bavljenje fizičkom aktivnošću je neophodno samo u industrijski
razvijenim zemljama
Fizički
neaktivan stil života postao je opšti zdravstveni problem.
Nedovoljna fizička aktivnost je jedan od 10 vodećih uzroka
smrti, bolesti i nesposobnosti. Oko 2 miliona ljudi godišnje
umire od posledica fizičke neaktivnosti. Brzo širenje gradova u
razvijenim zemljama, gužva, siromaštvo, saobraćaj, nekvalitetan
vazduh, nedostatak parkova, pešačkih zona, prostora za sport i
rekreaciju, čine fizičku aktivnost teško dostupnom. U
nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju sve je popularniji
fizički neaktivan stil života, a posledice su povećana
učestalost gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Ove zemlje će pored borbe protiv zaraznih bolesti morati da se
suoče i sa teretom masovnih nezaraznih bolesti. Fizička
aktivnost, zajedno sa pravilnom ishranom i izbegavanjem pušenja
su efikasan, isplativ i održiv način za unapređenje zdravlja za
sve.
|